my american scrapbook: facebook
Da vam samo rečem o jednom fenomenu zvanom Facebook. To je još jedna u nizu društvena stranica na kojoj se povezujete s prijateljima, dijelite fotografije, novosti u svom životu i pridružujete se raznim grupama Vjerujem da vam je poznat site pod imenom MySpace. E, pa ovo je nešto slično, ali drugačije. Na Facebooku ne možete uređivati sučelje vaše stranice, ni stavljati mnoštvo blještećih slika koje se učitavaju stotinu godina, a uz to neki vjeruju da je možda malo sigurniji nego MySpace jer isključivo članovi te stranice mogu pristupiti vašoj stranici. Sadržaj Facebooka ne možete pretražiti na Googleu, već se morate pridružiti da biste mogli i pretraživati po stranicama. To je site koji je skupina učenika s Harvarda osnovala 2004. i doživio procvat! Većina ljudi se pridružuje mreži svoje škole, posla ili zemlje. Većina korisnika studira na fakultetu i pridružuje se mreži svoga faksa. Navodno (ali nisam sigurna koliko je istinito...) Facebook češće koriste učenici privatne američke škole. Međutim, ima ih sa svih strana svijeta i svakakvih ustanova. U Europi (ajde, ok, Hrvatskoj) nisam nikad čula nekoga da spominje ovu stranicu, već većinom ICQ ili MSN pri zadržavanju kontakta s prijateljima. (Dok ja osobno u Americi nisam srela nikog da je čuo za ICQ :/) Kad sam tek došla, onda mi je host-sisterina prijateljica rekla: "We gotta get you Facebook!" i tako sam već od rujna imala svoj account. Moram priznati da mi se sviđa mnogo više od hi5-a ili sličnih stranica, a od MySpacea pogotovo! Čini mi se mnogo urednijim i daje osjećaj neke veće privatnosti (bar koliko god internet može biti privatan, je li). Ovdje morate poznavati nekog da ga dodate ili nađete. Ne možete pretraživati profile po interesima itd. već samo po imenu ili mreži u kojoj pripada. Na Settingsu možete namjestiti tko vam sve smije vidjeti profile i većinom možete vidjeti sve profile u vašoj mreži osim ako vlasnik ne postavi suprotan uvjet: friends only. Oko pola ljudi iz moje škole je imalo svoj profile. Tako bi si ostavljali poruke po wallsima kad bi bili odvojeni preko praznika, ili bi komentirali na fotke svojih prijatelja i tagali po njima... Ili pak ako upoznate neke nove ljude odmah možete poći vidjeti imaju li Facebook pa ih dodate. Od ove godine su uveli opcije davanja darova (?!). Da, virtualnih darova koji košta 1$/komad i što je najčudnije, nekad nestane određenog artikla iz virtualne trgovine. Hm... da. Možete se pridruživati i raznim grupama, naravno. Ima ih apsolutno svakakvih; od onog koji glasi - Moj život je gotov: grupa za podršku Harry Potter fanova, Lagano ću odstupiti od puta da ugazim na onaj list koji hrskavo izgleda, Hrvati su najbolji ljubavnici, Znaš da si *umetni ime savezne države* kad..., itd. Ako ste mislili da je Facebook samo bezvezna stranica za zezanciju s prijateljima, varate se. Mnogi su počeli vidjeti potencijal u okupljalištu tolikog broja mladih da neki predtavnici koledža naprave profile da bi lakše komunicirali s potencijalnim kandidatima za prijavu! Tako ih većina napravi grupu kad upadnu u fakseve da mogu razgovarati o temama sa svojim budućim kolegama: *ime faksa* *godina mature* Dosta je zanimljivo ako tamo već imate ekipu, ali na žalost, u mojoj okolini nitko nikad nije čuo za to pa imam jedino prijatelje iz svakakvih škola u inozemstvu. Eto, ne znam koliko sam uspjela razjasniti Facebook, ali tek toliko da vam rečem. :) |